Šta je pH organizma i zašto je bitan?

Objavljeno: 02.03.2016. 15:58 u kategoriji Novosti

PH je osnova za djelovanje na organizam, kada se uspostavi optimalan ph stvorila se je baza za poravak svih ostalih oboljenja i oštećenja u organizmu.

Poznati patolog dr. Georg je rekao: „ Svaka smrt koja je navodno prirodna je samo krajnja točka uznapredovale kiselosti“

pH je mjera za alkalitet (lužnatost)/aciditet (kiselost) neke tvari/otopine. Mjeri se na skali od 0 – 14. Što je broj koji označava pH manji od 7 (neutralno) to je veća kiselost, a što je taj broj veći, veća je lužnatost. Tijelo posjeduje acido-bazni omjer koji se izražava kao pH, a to je u stvari omjer između pozitivno nabijenih iona (acido formirajućih) i negativno nabijenih iona (alkalno formirajućih).

Tijelo je neprestano napregnuto u nastojanju da održi acido-baznu ravnotežu. Kada je ova ravnoteža poremećena, iz bilo kojeg razloga, javljaju se mnogi problemi. Važno je znati da ovdje nije riječ o želučanoj kiselini i pH vrijednosti želuca, već o pH vrijednosti tjelesnih tekućina i tkiva.

Jednako kao i hrana, moderan način života promovira acidozu kao stanje u kojem se organizam nalazi. Prehrana suvremenog čovjeka obiluje proteinima, žitaricama i šećerima, a svi listom zakiseljuju organizam. Alkalna hrana, prvenstveno povrće, kronično nedostaje u prehrani Europljana koji su u zadnjih 50 godina potrošnju povrća smanjili 2.5 puta. Količina povrća i iz nje proizlazeća moć alkalizacije nije dovoljna za neutralizaciju suviška kiseline. Stimulanti kao što su kava, čokolada, cigarete, čaj, alkohol, a kojima počinje dan većine ljudi, izrazito su kiseli, a tome treba pridodati stres, te premalo (ali ponekad i previše!) tjelesne aktivnosti.

Testirajte sami svoj pH

Preporučljivo je dva puta tijekom dana provjeriti pH vrijednost koristeći pH trake, čime se može odrediti eventualni disbalans te trenutno reagirati na potrebe tijela.

Ako se pH vrijednost jutarnjeg urina kreće između 6.0 i 6.5, te navečer između 6.5 i 7.0, funkcije tijela su usklađene i kreću se unutar zdravog omjera. Tijekom dana pH sline treba se kretati između 6.50 i 7.5. Najbolje je pH urina i sline kontrolirati sat vremena prije i dva sata poslije obroka. Testiranjem urina dobivamo uvid u sposobnost tijela da izluči kiseline te asimilira minerale, pogotovo kalcij, magnezij, kalij i natrij. Ovi minerali služe kao puferi. To su tvari koje pomažu postići i održati acido-baznu ravnotežu. No, čak i sa dovoljnim količinama pufera, razine kiselih ili lužnatih nusprodukata metabolizma mogu postati ekstremne. Urin je idealan način da tijelo izluči višak kiselih tvari koje se ne mogu neutralizirati djelovanjem pufera. Ako je prosječan pH urina ispod 6.5 tjelesni puferski sustav je preopterećen, tkiva i krv opterećeni kiselim ostacima metabolizma, a organizam u stanju «autointoksikacije».

Što može prouzročiti acidozu?

Većina ljudi kod kojih je narušena acido-bazna ravnoteža je u stanju povećanog aciditeta. Ovo stanje tjera tijelo da krade minerale (Ca, Mg, Na, K) iz vitalnih organa i kostiju kako bi neutraliziralo kiseline i omogućilo njihovo uklanjanje putem urina. Stanje aciditeta može kontinuirano i gotovo neprimjećeno opterećivati organizam, ostavljajući nepopravljivu štetu.

Svaki organ ima svoj ph npr.

želudac: 1,5-3

urin i slina: 6,4.

krv: 7,35

tanko crijevo: 6,5

Prehrana

Važno je u prehrani kombinirati hranu prema njenom uticaju na ph krvi. Općenito je pravilo prilikom spravljanja obroka: 25-30 % kiselih namirnica i 75-70 % lužnatih.

Napomena: iz svake grupe kiselih ili lužnatih vrsta hrane treba isključiti one namirnice koje nam ometaju probavu ili izazivaju alrgijsku reakciju

Trebalo bi se vratiti prehrambenim navikama naših predaka i povećati unos pobvrća, voća, neobrađenog mesa, cjelovitih žitraica i sl. Također probati na sve načine djelovatri da se smanji stres u organizmu.

PH je osnova za djelovanje na organizam, kada se uspostavi optimalan ph stvorila se je baza za poravak svih ostalih oboljenja i oštećenja u organizmu.

Datule, banane, smokve, kruške, grožđice, peršun, klice ječma, limun, grejp,

Srednje alkalno:

Bademi, šparoge, avokado, svježi grašak, cikla, mrkva, endivija, špinat, okra (ostatak nakon spravljanja tofua), cukini tikvice,

papaja, kivi, grožđice, kruške, jabuke, brokoli, banane svježe, kupine, maline, grožđe, suhe marelice, šljive, zeleni čaj, rižin slad, ječmeni slad,

Nisko alkalno:

Alfalfa (lucerna), divlja riža, artičoke, grah svježi, kupus, kelj, celer, cikorija, kokosovo mlijeko, kukuruz svježi mladi, krastavci, daikon, repa, češnjak, poriluk, đinđer, radič, kelp alge, kolerabica, salata, acidofilni jogurt, sirutka, kefir, gljive, marelice, breskve, većina bobičastog voća, limun, trešnje, guava, mango, dinje, lubenice, nektarine, rabarbara, umeboši šljive, suncikret sjemenke, kurkuma, ljuta papruka, miso, morska sol, stevia, whey proteini prah, tempeh, bučine sjemenke, lan, tamari, jabučni ocat, probiotici, mineralna negazirana voda, kombucha, pileća prsa

Neutralna ulja: Hladno prešana ulja: maslinovo, sojino, laneno

Izrazito kiselo:

Alkohol, kruh, kofein, kava, kukuruz suhi i proizvodi od kukuruznog brašna, senf, lijekovi, sva brašna, med, kikiriki, riža sve vrste, soja, soja pahuljice, tofu, tjestenina, šećer, sirevi masni, svinjetina, junetina, govedina, riba, lignje, školjke, tuna, sardine, škampi, kakao, pšenične pahuljice, duhan, pivo, umjetna sladila, kobasice, acetilsalicilna kiselina, kemikalije, herbicidi, pesticidi,

Kiselo:

Suhi grah, sušeni kokos, brusnica sok, jaja, voćni želei, marmelade, džemovi, alkoholni ocat, čokolada, sladoled, mlijeko, maslac, margarin, vinski ocat, kokice, instant pahuljice, sol, krekeri, keksi, grickalice, voćni sokovi industrijski, gazirana pića i mineralna gazirana voda, papar, salatni dresing, majoneza, smrznuta i konzervirana hrana, borovnice, naranče brusnice, leća, pšenica, kruh, njoki, zobene pahuljice, sojino mlijeko, rižino mlijeko, brazilski oraščić, pistachio, lješnjak, maslac od kikirikija, tahini,

Kisela ulja: Avokado, suncokret, kanola, sezamovo