Prehrana djece i pretilost kod djece

Objavljeno: 02.03.2016. 16:10 u kategoriji Novosti

Najveći problem se javlja kod neaktivne djece kod koje dolazi do brzog povećanja tjelesne mase čak i kada ne unose puno hrane, tj. kada unose manje od prosjeka. Veoma važna uloga roditelja je poticanje djecu na aktivnosti i bavljenje djecom kroz igu i zabavu.

Djetinjstvo je razdoblje od 1. godine životado početka adolescencije. Tijekom djetinjstva djete će u prosjeku dobiti 1,5-2kg.

Kao i za svaku populacijsku skupinu takoi za ovu je važan energetski i nutritivni unos hrane.

Najveći problem se javlja kod neaktivne djece kod koje dolazi do brzog povećanja tjelesne mase čak i kada ne unose puno hrane, tj. kada unose manje od prosjeka. Veoma važna uloga roditelja je poticanje djecu na aktivnosti i bavljenje djecom kroz igu i zabavu.

Osobitu pažnju treba posvetiti unosu proteina zbog razdoblja rasta i razvoja.

Energetske potrebe djece su sljedeće:

1-3 godine 1300 kcal/dan
4-6 godine 1800 kcal/dan
7-10 godine 2000 kcal/dan

Potrebe za dodatnim mineralima i vitaminima nema kada se djeca pravilno hrane. Jedini problem može biti Fe, te doći do njegovog manjka.

Nedostatak Fe ukazuje da je potreban dodatan unos mesa, ribe, leguminoze, temnozelenog lisnatog povrća u svakodnevnu prehranu.

Razdoblje predškolske i školske dobi je razdoblje kada djeca najviše steću svoje prehrambene navike koje će imatu utjecaja na njihov daljnji razvoj.

Za svako životno razdoblje čovjeka pa tako i za ovo jedan od važnih, ako ne i najvažniji segemnt zdarve prehrane je broj obroka na dan. Svako preskakanje obroka je nedostatak nutrijenata koji se kasnije ne mogu adekvatno nadoknaditi.

Najvažniji obrok u danu je zajutrak kako za djecu tako i za sve populacijske skupine. Doručak bi trebao biti bogat energijom i nutrijentima. Za doručak se preporućaju žitarice s mlijekom i voćka.

Zašto je važno početak dana započeti unosom hrane?

Tokom noći se izgubi energije i to je najduži period kada je organizam bez hrane, pa je potrebno nadoknaditi tu izgubljenu energiju.

Također doručkom budimo organizam i sam rad mozga, pa djeca koja doručkuku imaju više energije i mozak im je kativniji od djece koja taj obrok preskaču.

Jedan od velikih problema današnjice je što djeca provode veliki dio vremena ped televizorom i igrajući videoigrice. Gledanje televizije i igranje videoigrica je pasivna aktivnost koja iziskuje enrgiju samo za rad bazalnog metabolizma, smanjuje se broj aktivnih igrica, te se jača potreba za grickalicama koje su nutritivno siromašni prehrambeni proizvodi.

U prehrambenim navikama djece i njihovim aktivnostima odlučuju roditelji a ne djeca. Roditelji su ti koji će pripremiti hranu za djecu te ih aktivirati za različite fizičke aktivnosti. Dokazano je da djeca vole šarenu hranu, različite oblike hrane, više vole svježe nego kuhano povrće i hrana im na neki način mora biti interesantna, nije dobro da hrana bude prevruća, okus bi trbao biti umjeren i osobito vole jesti s drugom djecom. Jedna od važnih činjenica je da djecu treba uključiti u pripremu hrane jer na taj način im se hrana i obroci čine interesantnijim. Djecu treba hraniti nakon igre, a ne prije jer će tada puno bolje jesti.

GOJAZNA DJECA

Razlog gojaznosti kod djece može biti genetske prirode, endokrini poremećaj, neadekvatna prehrana te nedovoljna tjelesna aktivnost.

Da bi se pomoglo gojaznom djetetu potrebno je uključiti cijelu obitelj. Svi trebaju promjeniti prehrambene navike, kupovati kvalitetnu i nutritivno bogatu hranu i izbjegavati kupnju nepotrebnih grickalica i slatkiša, poticati ga na aktivnosti i umjesto gledanja televizije otići u šetnju. Djeca ne smiju ići na redukcijske dijete već je samo potrebno promjeniti vrstu namirnice koju su unosili u organizam.

ADOLESCENTI

Kod djevojčica pubertet počinje u 10. godini, a kod dječaka u 12. i traje 2-3 godine. U ovom razdoblju počin je razlika u razvoju između spolova.

Dječaci narastu za oko 20 cm, a djevojčice za oko 15 cm.

Dječaci dobiju na tjelesnoj masi oko 22,5 kg, a djevojčice oko 17 kg.

Kod dječaka se povečava nemasno tkivo (kosti i mišići), a kod djevojčica masno tkivo.

U ovom životnom razdoblju potreb az aenergijom je najveća.

Aktivni dječak od 15 godina treba dnevno unositi 4000 kcal/ dan, a djevojčica koja i nije baš aktivna oko 2000 kcal/(dan.

U pubertetu su potrebe za mineralima i vitaminima povećane e dostižu vrijednosti kao i kod odraslih osoba.

Ovo razdoblje karakterizira najčešče nedovoljan unos hrane, nepravilni obroci, jednpm rječju nekvalitetna prehrana jer se adolescenti počinju sami hraniti i žele biti slobodni u svom izboru. Konzumiraju se mali zalogaji, grickalice, peciva, gazirana pića, kofein itd.

Najveći problem ovog razdoblja je povodljivost te moguće posezanje za drogom, alkoholom i duhanom.

GOJAZNOST KOD ADOLESCENATA

Gojaznost u zadnjih nekoliko godina u hrvatskoj je u porastu i krajnje je vrijeme da se počne utjecati na to. Da bi se gojaznost kao problem smanjila potrebna je edukacija kako roditelja tako i djece, posjet nuricionistu i razvoj svijesti o utjecaju nutritivni bogatih namirnica na opće zdravlje.

Gojaznost u adolescenata se javlja zbog provođenja vremena pred televizijom, nedostatak kretanja, preveliki unos hrane u cijeloj obitelji, pripadanje određenoj regiji primjer SAD, godišnje doba također ima utjecaj na povećanje tjelesne mase.

Odabir hrane adolescenata je pod utjecajem medija i vršnjaka i to najčešće nije najsretniji izbor.

MOŽDA VAM SE ČINI DA JE SVE TE NAVIKE NEMOGUĆE PROMJENITI, ALI DA LI STE UOPĆE PROBALI I NAPRAVILI NEŠTO ZA SEBE?